close

AdriaVacation.com koristi kolačiće (cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i za prikazivanje oglasa. Nastavkom korištenja stranica Adriavacation.com prihvaćate kolačiće "cookies".

turistički vodič:
odredište:
Kvarner Sjeverna Dalmacija Srednja Dalmacija Južna Dalmacija Istra Kontinentalna Hrvatska

Kulturna baština

Kultura je zajedničko bogatstvo čovječanstva u svoj svojoj raznolikosti i posebnosti.
bottom

Nacionalni parkovi

Nacionalni parkovi su čuvari izvornih prirodnih vrijednosti, naš zalog za budućnost.
bottom

Parkovi prirode

Biseri hrvatske zaštićene prirodne baštine zadivljuju svojom raznolikošću i ljepotom.
bottom

Špilje

Kamene skulpture majke prirode u tajnovitim dubinama krškog podzemlja ostavljaju bez daha.
bottom

 Republika Hrvatska Sjeverna Dalmacija Šibenik Kulturna baština

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

    ID: 63118-52 
objImage

Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.Gradnja nove katedrale simbolički je bila kulminacija višestoljetnog stremljenja grada, da se odvoji od trogirske biskupije te da i uz vlastitu crkvu stekne i komunalnu autonomiju. Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga, na mjestu romaničke crkve sv. Jakova.
Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298. godine. kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada. Odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402. godine. Gradnja je međutim, započela tek 1431. godine i trajala uz prekide do 1536. godine. Prvo desetljeće na njenu podizanju rade mletački gotički graditelji i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Budiša Statčić. Za to vrijeme izgrađen je južni i sjeverni zid, donji, gotički dio pročelja i oba portala crkve.
Prilikom osnutka biskupije 1298. g. postojeća crkva sv. Jakova na glavnom gradskom trgu promovirana je u stolnu crkvu, ali kako je bila malena i neprikladana istom je prilikom odlučeno da biskup i grad osiguraju sredstva za gradnju nove katedrale. Krajem 14. st., nakon što je u invaziji Mlečana stara katedrala sv. Jakova oštećena, odlučeno je da se gradi nova te je 1402. g. zalaganjem biskupa Bogdana Pulšića osnovan je fond za njezinu gradnju. Zbog nepovoljnih političkih prilika a potom i raznih drugih nedaća koje su zadesile Šibenik (kuge i požari), gradnja nove katedrale počela je tek tri desetljeća kasnije postavljanjem kamena temeljca 1431. godine. Katedrala je dovršena 1536. g., a 1555.g. posvetio ju je biskup Ivan Lucije Štafilić. Nakon temeljite obnove u 19. st. katedrala je ponovo posvećena 1860.
Izvor
Gornji opis i neke od fotografija su korišteni iz članka Katedrala sv. Jakova u Šibeniku na Wikipediji, licenciran pod CC-BY-SA.

  • Galerija
  • Pozicija na mapi
  • img2D
    load
    img3D img3D2
    load
       
    Katedrala sv. Jakova u Šibeniku objImg_0 Katedrala sv. Jakova u Šibeniku objImg_1 Katedrala sv. Jakova u Šibeniku objImg_2 Katedrala sv. Jakova u Šibeniku objImg_3 Katedrala sv. Jakova u Šibeniku objImg_4 Katedrala sv. Jakova u Šibeniku objImg_5
    Video
Lat: 43°44’9"N Lon: 15°53’20"E
43.7359 15.8889