MLJET se nalazi u južnodalmatinskoj otočnoj skupini. Pruža se paralelno s istočnom polovicom poluotoka Pelješca od kojeg je odvojen Mljetskim kanalom širine 8 km. Sjeverozapadni kraj otoka udaljen je od Korčule 18 km, a na jugoistočnom kraju otoka udaljen je od Dubrovnika 30 km. Mljet je dug 37 km s prosječnom širinom 3 km i površinom od 100,4 km2. Najveće brdo na Mljetu je Veliki Grad sa 514 nm, a pruža se sredinom otoka iznad Babinog Polja. Mljet pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo toplim ljetom, te kišovitim, ali blagim zimama, s najviše oborina potkraj jeseni i početkom zime. To je naš najzeleniji otok, bujne mediteranske vegetacije, bistrog i čistog mora, pitomih pjeskovitih uvala, bogatog podmorskog živog svijeta. Tko jednom upozna taj povijesni otok čudesne ljepote i izvorne prirode postaje njegovim zaljubljenikom i rado mu se ponovno vraća. Zbog vrlo blage mediteranske klime i sastava tla, na Mljetu je razvijena bujna vegetacija koja se javlja u dva osnovna oblika: alepski bor, tvori najljepši i najsačuvaniji tip šume na Mediteranu i zimzelena lisnata šuma hrasta česvine, te antropogeno degradirani oblici vegetacije u koje se ubrajaju makija, garig i kamenjar. Specifična ekološka sredina glavna karakteristika koje je izoliranost i mala površina otočnog ambijenta, te šumovitost i slaba napučenost, omogućuju razvitak brojnih životinjskih vrsta. Na otoku živi indijski sivi mungos, kuna bjelica, divlja mačka, podivljala domaća koza, divlja svinja, jelen lopatar, zec, muflon, miš, puh, jež, žaba, kornjača, mali skakavci, brojne ptice: kos, čučka, grmuša, vrabac, divlji golub, galeb, sokol i druge, te zmije neotrovnice: bjelouška i blavor (sljepić). Mljet je uvelike uspio sačuvati svoju prirodnu izvornost i autentičnost zahvaljujući zemljopisnom položaju i činjenici da je udaljen od kopna.
More, jaki valovi, morske struje i vjetrovi oblikovali su današnju strukturu mljetskih obala koje obiluju pješčanim plažama, pećinama, garmama, rikavicama, uvalama, dragama, jezerima, lukama i lučicama. Otok je nastao uzdizanjem iz mora, pa tvori samo dio kopna od kojega je odvojen. More je oko njegovih obala toplije i slanije nego na sjeveru Jadrana. Zimi je more hladnije samo u dubokim uvalama i Mljetskim jezerima, i to u hladnijim razdobljima. Ljeti je more ugodno toplo za kupanje, a uza samu obalu, u uvalama i osobito u Mljetskim jezerima toplije je 2-3 °C nego na pučini. Za velikih ljetnih vrućina, zbog bujne vegetacije i čistog zraka, i najtopliji su dani ugodni. Te blagodati mora i vegetacije osjećaju se po cijelom otoku. Na Mljetu postoji nekoliko blatina koje se nalaze u blizini sela Blata i Prožure i luke Sobre te slatina koja se nalazi kod Korarice a ima i nekoliko izvora pitke vode.
Izvor:
Tekst i fotografije korišteni su uz dopuštenje sa stranice: http://www.np-mljet.hr/
